| Crna Gora i Ujedinjene nacije | |||
|
|
||
|
Rezoluciju o prijemu Crne Gore u UN, Savjet bezbjednosti je donio na sjednici od 22. juna 2006. godine. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na sjednici od 28. juna 2006. godine odlučila da odobri prijem Crne Gore u UN, čime je Crna Gora postala 192. članica OUN. Nakon prijema u UN, Crna Gora je otvorila svoje misije i imenovala stalne predstavnike pri UN u Njujorku, Beču i Ženevi. Ulaskom u Ujedinjene nacije, Crna Gora je pokrenula proceduru i, do sada, stupila u članstvo skoro svih agencija UN i specijalizovanih organizacija iz sistema UN. Članstvom u UN otpočeo je proces definisanja liste sporazuma i konvencija kojima je Crna Gora pristupila po osnovu sukcesije, a za koje Generalni sekretar Ujedinjenih nacija obavlja funkciju depozitara. Instrument o pristupanju ovim konvencijama predat je 23. oktobra 2006. godine i obuhvata regulativu iz raznih oblasti: diplomatskih i konzularnih odnosa, zaštite ljudskih prava, prava izbjeglica i osoba bez državljanstva, zdravlja, međunarodne trgovine i razvoja, transporta, obrazovanja, prava mora, trgovačke arbitraže, telekomunikacija, razoružanja, zaštite životne sredine i dr. Kroz učešće u radu Ujedinjenih nacija i njenih specijalizovanih agencija (UNDP, UNICEF, UNHCR, UNESCO, UNIDO, IAEA, FAO, UNEP, itd.), te organizacija u okviru sistema UN (WHO, ILO, IMO i dr.), Crna Gora koristi mnogobrojne programe podrške za razvoj i saradnju i istovremeno daje doprinos radu ove organizacije kroz aktivno učešće u njenim tijelima u tri glavna centra Ujedinjenih nacija - Njujorku, Ženevi i Beču. U cilju unapređenja aktivnosti u sistemu UN, Crna Gora je podnijela kandidature za članstvo u sljedećim organima i radnim tijelima UN: Savjet Komisije UN za održivi razvoj u periodu 2011-2014; Izvršni odbor UNDP/Populacioni fond UN od 2014-2015; Savjet bezbjednosti za period 2026-2027; Savjet za ljudska prava 2012-2015, i Izvršni odbor UNESCO.
MILENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI (MDGs) Milenijumska deklaracija je rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, usvojena na plenarnom zasijedanju 8. septembra 2000. godine. Polazi od suštinskih vrijednosti međunarodnih odnosa u 21. vijeku: sloboda, jednakost, solidarnost, tolerancija, poštovanje prirode, podjela odgovornosti, i kao ključne ciljeve navodi:
U skladu sa usvojenom Milenijumskom deklaracijom Ujedinjenih nacija definisani su Milenijumski razvojni ciljevi (MDGs) :
Kao krajnji rok za dostizanje navedenih ciljeva određena je 2015. godina. Usvojenom rezolucijom, predviđeno je da Generalna skupština redovno izvještava o postignutom napretku u implementaciji odredbi Deklaracije, što će biti predmet periodičnih izvještaja Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.
Srednjoročni izvještaj o Milenijumskim razvojnim ciljevima u Crnoj Gori izrađen je u saradnji sa UN sistemom u Crnoj Gori.
Izvještaj je rađen po smjernicama UN i daje presjek stanja u Crnoj Gori u svih 8 oblasti u odnosu na središnju tačku za dostizanje ciljeva, tj. 2008. godinu. Važnu karakteristiku procesa izrade čini tzv. nacionalizacija MDGs, odnosno njihovo prilagođavanje uslovima u Crnoj Gori, razvojnim ciljevima u kontekstu evropskih integracija. Izvještaj pokazuje značajan napredak u smanjenju siromaštva kao rezultat ekonomskog rasta i stabilnosti, reformi u zakonodavnom sistemu i socijalnoj politici. I dalje ostaju značajni izazovi u pojedinim oblastima socijalne inkluzije (ugrožene kategorije, Romi, raseljena lica, osobe s invaliditetom, problemi dugoročne nezaposlenosti), rodne ravnopravnosti (učešće žena u politici na nacionalnom i lokalnom nivou), regionalnih razvojnih razlika (nerazvijenost Sjevera, siromaštvo u ruralnim krajevima) i očuvanja životne sredine (jačanje institucija u oblasti životne sredine, razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije). Izvještaj je predstavljen na Samitu o Milenijumskim razvojnim ciljevima u Njujorku, 20-22. septembra 2010. godine. Srednjoročni izvještaj o Milenijumskim razvojnim ciljevima u Crnoj Gori možete preuzeti ovdje .
Alijansa civilizacija je inicijativa Ujedinjenih nacija koja je zasnovana na univerzalnim vrijednostima promocije razumijevanja, dijaloga i povjerenja među različitim etničkim zajednicama, kulturama i religijama čije formiranje je predložio Generalni sekretar UN Kofi Anan 14. jula 2005. godine. Namjera je bila da se oformi koalicija protiv ekstremnih stavova i snaga, kao pokret za promovisanje uzajamnog poštovanja vjera i tradicija i za ponovno afirmisanje vrijednosti čovječanstva. Crna Gora je, imajući u vidu viševjekovnu tradiciju njegovanja multikulturnih i multicivilizacijskih odnosa, razvijanja interkulturnog dijaloga i promocije poštovanja različitosti, avgusta 2007. godine, pristupila Grupi prijatelja Alijanse civilizacije. U cilju unapređenja aktivnosti Crne Gore u Grupi prijatelja Alijanse civilizacija, imenovan je predstavnik u mreži AoC. U proteklom periodu, zvaničnici Crne Gore su učestvovali na glavnim sastancima Grupe prijatelja Alijanse civilizacija, forumima i ministarskim konferencijama organizovanim pod pokroviteljstvom Alijanse civilizacija. Na inicijativu Ministarstva inostranih poslova, međuresorska radna grupa Vlade Crne Gore je izradila Nacionalni plan za implementaciju programa Alijanse civilizacija. U radu grupe su učestvovali predstavnici Ministarstva kulture, sporta i medija, Ministarstva prosvjete i nauke, Ministarstva zdravlja, rada i socijalnog staranja, Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, Ministarstva pravde i Centra za iseljenike, u saradnji sa predstavnikom Crne Gore u Mreži Grupe prijatelja AoC. Nacionalni plan je dostavljen Sekretarijatu AoC u Njujorku i dostupan je i na zvaničnoj internet adresi AoC (www.unaoc.org ). Plan je izrađen na osnovu do sada ostvarenih rezultata nadležnih organa i planiranih aktivnosti u ključnim oblastima djelovanja Alijanse civilizacija: obrazovanje, mladi, mediji i migracije. Metodologija izrade Plana je usklađena sa Implementacionim planom Alijanse civilizacija za period 2007-2009 i opšteprihvaćenom praksom zemalja učesnica inicijative i članica Grupe prijatelja Alijanse civilizacija. |

