Pozdravljam vas u ime Crne Gore. Siguran sam da dijelim zadovoljstvo svih što smo nakon nešto više od godinu i po dana ponovo ovdje u Beogradu. I što danas možemo, zajedno sa našim međunarodnim partnerima, poslati poruku nade za izvjesniju budućnost izbjeglih i raseljenih lica.

Progres ostvaren u međuvremenu na ovom teškom pitanju sastavni je dio opšteg napretka naših zemalja, i regiona u cjelini. Koristim priliku da čestitam Hrvatskoj završetak pregovora, i Srbiji preporuku za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. Crna Gora je dobila preporuku EK za otvaranje pregovora. Nadamo se da će Bosna i Hercegovina prevazići unutrašnju krizu, što će joj otvoriti put za progres u integraciji.

Želim da zahvalim Srbiji za odličnu organizaciju ove Konferencije, kao i svim zemljama učesnicama. Isto tako, i UNHCR, EK, OEBS i SE, sa kojima radimo zajedno.

Posebno želim da zahvalim našim uvaženim susjedima – Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – kao i UNHCR, što su razumjeli i prihvatili inicijativu Crne Gore da ukupna izbjeglička populacija na njenoj teritoriji bude dio ovog procesa.

Naš region je pokazao spremnost i odlučnost da kroz saradnju i podršku međunarodne zajednice uspješno vodi i ovako složene i osjetljive programe. Ima li težih nego što je trajno rješenje za izbjeglice, raseljena i interno raseljena lica, posebno za najranjivije grupe? Novi kvalitet je međusobno uvažavanje i razumijevanje potreba svih učesnika. Dogovoreni konkretni modeli i procedure za regulisanje statusa i slobodnog pristupa svim pravima i obavezama ovih lica, kao i rješavanje niza drugih pitanja od životnog značaja, bez diskriminacije u odnosu na ostale državljane, siguran je put koji vodi do cilja.

Crna Gora preduzima brojne mjere za sveobuhvatno rješavanje pitanja izbjeglica. Programe sprovodimo u tijesnoj saradnji sa UNHCR, Evropskom komisijom i OEBS, kroz konkretne aktivnosti sa zemljama porijekla na nacionalnom i na lokalnom nivou. Pitanje raseljenih i interno raseljenih lica sa posebnim fokusom na kampove Konik I i II, u kojima je smješten najranjiviji dio populacije, jedan je od sedam ključnih prioriteta Evropske komisije. Rezultati koje smo ostvarili kroz Akcioni plan u svim oblastima, uključujući i ovaj važan segment, omogućili su Evropskoj komisiji da 12. oktobra preporuči Evropskom savjetu da donese odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom. Pri tom je Komisija posebno imala u vidu jasno izraženu volju Vlade da se za ovaj teški problem, sopstvenim kapacitetima, u tijesnoj saradnji sa susjedima i sa međunarodnim partnerima, traži trajno rješenje. Implementiramo Vladinu Strategiju u čijem je fokusu prije svega kamp Konik i romska populacija. Napravljeni su značajni pomaci na regulisanje statusa ovih lica, Kroz dobijanje državljanstva ili statusa stranca sa stalnim nastanjenjem, oni će biti u mogućnosti da slobodno i bez diskriminacije uživaju svoja prava, i da budu integrisani u lokalnu zajednicu. Sprovedena je sveobuhvatna kampanja na nivou zemlje za informisanje o svim pravima i neophodnim procedurama za regulisanje statusa. Usvojili smo zakonske izmjene, snizili ili ukinuli administrativne takse, otvorili Kancelariju u kampu Konik, produžili rok za aplikaciju do 31. decembra iduće godine, organizovali kolektivne odlaske u zemlje porijekla, prije svega na Kosovo, radi dobijanja dokumentacije neophodne za regulisanje statusa, u tijesnoj saradnji i sa Prištinom i sa Beogradom. Uspostavljena je saradnja i na nivou lokalnih zajednica kako bi se unaprijedili uslovi za povratak za lica koja to žele. Oko 500 je izrazilo želju da se vrati na Kosovo (opštine Peć, Đakovica, Klina i Istok).

U Crnoj Gori boravi 13.308 izbjeglih i raseljenih lica, od kojih 3.815 iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a 9.493 sa Kosova. U odnosu na vrijeme održavanja prve konferencije, to je manje za preko 3.000. Kako se bude povećavao broj zahtjeva za regulisanje statusa i donosila pojedinačna rješenja, taj broj će se smanjivati, na čemu ćemo intenzivno raditi. Ali, to je samo preduslov da se stvore uslovi za njihovu punu integraciju u crnogorsko društvo, i da se na taj način trajno riješi njihov položaj, ili putem dobrovoljnog povratka u zemlje porijekla. Posvećeni smo traženju cjelovitog rješenja, koje će sadržati sve komponente, od pravnog statusa, zdravstvenog i obrazovnog uključivanja, do zapošljavanja i pune socijalne integracije.

Regionalni program koji smo usaglasili, koji će biti predstavljen danas, i na donatorskoj konferenciji sljedeće godine, uz već kontinuirane programe na nacionalnom nivou, značiće veliki doprinos ostvarenju našeg zajedničkog cilja. Podrška donatorske zajednice od presudnog je značaja. Pri tom smo svakako svjesni sadašnjeg trenutka, efekata ekonomske i finansijske krize na globalnom planu i događaja koji su obilježili ovu godinu, koja je od strane Visokog komesara na nedavno završenom ExCom označena kao godina izbjegličkih kriza. Proces koji smo započeli još u Sarajevu 2005. godine možemo i moramo uspješno privesti kraju uz jasnu posvećenost naših vlada i finansijsku pomoć donatorske zajednice.

U tom kontekstu, želim još jednom da zahvalim vladama zemalja učesnica, međunarodnim partnerima, posebno UNHCR i EK, i ličnom izaslaniku Visokog komesara gospodinu Bajlaveldu, na podršci i saradnji u ovom za naše zemlje i za naš region važnom procesu, koji će danas rezultirati potpisivanjem ministarske deklaracije.

Time ćemo na svojevrstan način označiti kraj tzv. političkog dijela procesa. U ime Crne Gore koja je koordinirala proces usaglašavanja teksta deklaracije, želim da naglasim da taj dokument predstavlja potvrdu političke spremnosti BiH, Crne Gore, Hrvatske, Srbije da se pitanje izbjeglica, koje je u velikoj mjeri opterećivalo zemlje pojedinačno, ali i međusobne odnose, trajno i na održiv način riješi. Mi u Crnoj Gori smatramo da je to jedan od preduslova unutrašnje stabilnosti, kao i učvršćivanja mira i saradnje u regionu.

Vjerujem da će Zajednička deklaracija, čiji je sastavni dio regionalni program, poslati ohrabrujuću poruku međunarodnim partnerima i donatorskoj zajednici. Ali, prije svega poruku svim izbjeglicama – da ozbiljno radimo da što prije dočekaju dan kada više neće biti lica bez adrese; da će oni i njihovo potomstvo imati svoju domovinu i život dostojan čovjeka. Crna Gora će donatorskoj konferenciji ponuditi konkretne projekte, koji će, vjerujem, dobiti podršku uspostavljenog finansijskog mehanizma i povjerilačkog fonda.

Učinimo sve da izbjeglički kampovi postanu prošlost i opomena za buduće generacije, i da Jugoistočna Evropa nikada više ne bude region izbjeglica. To će biti jedna od najboljih preporuka za naš progres na putu evropske integracije, što nam je zajednički cilj. Želim da vas uvjerim da je za Crnu Goru danas i sjutra to jedan od ključnih prioriteta.

Zahvaljujem na pažnji!